Sve do pojave umjetne rasvjete, sunce je bilo glavni izvor rasvjete, a ljudi su večeri provodili u (relativnom) mraku. Sada, u većem dijelu svijeta, večeri su osvijetljene, a mi svoj lak pristup svim tim lumenima uzimamo prilično zdravo za gotovo.
Ali možda plaćamo cijenu za uživanje u svom tom svjetlu. Noću svjetlost izbacuje biološki sat tijela, cirkadijalni ritam—iz smetnje. Spavanje pati. Što je još gore, istraživanja pokazuju da može pridonijeti uzroku raka, dijabetesa, bolesti srca i pretilosti.
Ali nemaju sve boje svjetlosti isti učinak. Plave valne duljine koje su korisne tijekom dana jer jačaju pozornost, vrijeme reakcije i raspoloženje - čini se da najviše ometaju noću. A proliferacija elektronike sa zaslonima, kao i energetski učinkovita rasvjeta, povećava našu izloženost plavim valnim duljinama, osobito nakon zalaska sunca.
Dnevni ritmovi pod utjecajem svjetla
Svatko ima nešto drugačiji cirkadijalni ritam, ali prosječno trajanje je 24 i četvrt sata. Cirkadijalni ritam ljudi koji ostaju budni do kasno je nešto dulji, dok ritam ranijih ptica kraći je od 24 sata. Dr. Charles Czeisler s Medicinskog fakulteta Harvard pokazao je 1981. da dnevna svjetlost usklađuje unutarnji sat osobe s okolinom.
Zdravstveni rizici noćnog svjetla
Studija za studijom povezuje rad u noćnoj smjeni i izlaganje svjetlu noću s nekoliko vrsta raka (dojke, prostate), dijabetesa, bolesti srca i pretilosti. Nije baš jasno zašto je noćna izloženost svjetlu toliko loša za nas. Ali znamo da izlaganje svjetlu potiskuje lučenje melatonina, hormona koji utječe na cirkadijalne ritmove, a postoje neki eksperimentalni dokazi (vrlo su preliminarni) da niže razine melatonina mogu objasniti povezanost s rakom.
Studija s Harvarda bacila je malo svjetla na moguću povezanost s dijabetesom i mogućom pretilošću. Istraživači su 10 ljudi stavili na raspored koji je postupno mijenjao vrijeme njihovih cirkadijskih ritmova. Razina šećera u krvi im se povećala, dovodeći ih u stanje predijabetesa, a pale su i razine leptina, hormona koji kod ljudi daje osjećaj sitosti nakon obroka.
Čak i slabo svjetlo može ometati nečiji cirkadijalni ritam i lučenje melatonina. Samo osam luksa - razina svjetline koju premašuje većina stolnih svjetiljki i otprilike dvostruko veća od noćne svjetiljke - ima učinak, primjećuje Stephen Lockley, istraživač spavanja s Harvarda. Svjetlo noću dio je razloga zašto mnogi ljudi ne spavaju dovoljno, kaže Lockley, a istraživači su povezali kratki san s povećanim rizikom od depresije, kao i dijabetesa i kardiovaskularnih problema.
Moć bluesa
Dok svjetlo bilo koje vrste može potisnuti lučenje melatonina, plavo svjetlo noću to čini snažnije. Istraživači s Harvarda i njihovi kolege proveli su eksperiment uspoređujući učinke 6,5 sati izlaganja plavom svjetlu s izlaganjem zelenom svjetlu usporedive svjetline. Plavo svjetlo potiskivalo je melatonin otprilike dvostruko duže od zelenog svjetla i pomicalo cirkadijalne ritmove dvostruko više (3 sata u odnosu na 1,5 sat).
U drugoj studiji o plavom svjetlu, istraživači sa Sveučilišta u Torontu usporedili su razine melatonina kod ljudi izloženih jakom unutarnjem svjetlu koji su nosili naočale koje blokiraju plavo svjetlo s ljudima koji su bili izloženi redovnom prigušenom svjetlu bez nošenja zaštitnih naočala. Činjenica da su razine hormona bile približno iste u dvije skupine pojačava hipotezu da je plavo svjetlo snažan supresor melatonina. Također sugerira da bi se radnici u smjenama i noćne ptice možda mogli zaštititi ako bi nosili naočale koje blokiraju plavo svjetlo.
Manje plavo svjetlo
Ako plavo svjetlo ima štetne učinke na zdravlje, onda bi zabrinutost za okoliš i potraga za energetski učinkovitom rasvjetom mogli biti u suprotnosti s osobnim zdravljem. Te kovrčaste kompaktne fluorescentne žarulje i LED svjetla puno su energetski učinkovitije od staromodnih žarulja sa žarnom niti s kojima smo odrasli. Ali oni također proizvode više plave svjetlosti.
Fizika fluorescentnih svjetala ne može se promijeniti, ali premazi unutar žarulja mogu biti tako da proizvode toplije, manje plavo svjetlo. LED svjetla su učinkovitija od fluorescentnih svjetala, ali također proizvode priličnu količinu svjetlosti u plavom spektru. Richard Hansler, istraživač svjetla na Sveučilištu John Carroll u Clevelandu, primjećuje da obične žarulje sa žarnom niti proizvode nešto plave svjetlosti, iako manje od većine fluorescentnih žarulja.
Što možeš učiniti
- Koristite prigušena crvena svjetla za noćna svjetla. Crveno svjetlo ima najmanju moć pomicanja cirkadijalnog ritma i potiskivanja melatonina.
- Izbjegavajte gledati u svijetle ekrane dva do tri sata prije spavanja.
- Ako radite noćnu smjenu ili noću koristite mnogo elektroničkih uređaja, razmislite o nošenju naočala koje blokiraju plavu boju ili instaliranju aplikacije koja noću filtrira plavu/zelenu valnu duljinu.
- Izložite se puno jakog svjetla tijekom dana, što će povećati vašu sposobnost spavanja noću, kao i vaše raspoloženje i budnost tijekom dana.